{"id":8799,"date":"2024-02-06T11:03:36","date_gmt":"2024-02-06T11:03:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.afibmatters.org\/sto-moj-lijecnik-moze-uciniti\/kako-sprijeciti-mozdani-udar\/"},"modified":"2024-02-08T16:49:05","modified_gmt":"2024-02-08T16:49:05","slug":"kako-sprijeciti-mozdani-udar","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/sto-moj-lijecnik-moze-uciniti\/kako-sprijeciti-mozdani-udar\/","title":{"rendered":"Kako sprije\u010diti mo\u017edani udar"},"content":{"rendered":"

Za\u0161to imam rizik od mo\u017edanog udara?<\/h3>\n

\"\"<\/p>\n

Kod fibrilacije atrija smanjena je kontrakcija atrija, \u0161to uzrokuje usporavanje ili \u010dak zastoj protoka krvi, \u0161to mo\u017ee dovesti do stvaranja ugru\u0161aka. Taj ugru\u0161ak zatim mo\u017ee u\u0107i u krvo\u017eilni sustav i dovesti do mo\u017edanog udara ili sistemske embolije. Rizik od stvaranja ugru\u0161aka ve\u0107i je ako su prisutni odre\u0111eni popratne bolesti i stanja kao \u0161to je visoki krvni tlak ili starija dob. Za prevenciju mo\u017edanog udara u bolesnika s pove\u0107anim rizikom obi\u010dno se preporu\u010duju lijekovi koji se kolokvijalno nazivaju lijekovima za razrje\u0111ivanje krvi (antikoagulansi). Va\u0161 \u0107e lije\u010dnik izra\u010dunati va\u0161 rizik i s vama razmotriti prednosti i mogu\u0107e rizike uzimanja lijekova za razrje\u0111ivanje krvi. Trebali biste zajedno odlu\u010diti (\u201ezajedni\u010dko odlu\u010divanje\u201c) ho\u0107ete li zapo\u010deti uzimati takav lijek ili ne.<\/p>\n

Da biste saznali vi\u0161e o zajedni\u010dkom odlu\u010divanju kad je u pitanju antikoagulantna terapija i za\u0161to je va\u017eno da aktivno sudjelujete u odluci, pro\u010ditajte sljede\u0107i \u010dlanak posebno napisan za bolesnike:<\/p>\n

\n

Bolesnici, \u010dlanovi obitelji i zdravstveni djelatnici zajedno odlu\u010duju o zapo\u010dinjanju antikoagulantne terapije kako bi se sprije\u010dio mo\u017edani udar kod bolesnika s nepravilnim sr\u010danim ritmom (European Journal of Cardiovascular Nursing, Science for Patients).<\/a><\/p><\/blockquote>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Koliki je rizik da \u0107u do\u017eivjeti mo\u017edani udar?<\/h3>\n

Va\u0161 vas je lije\u010dnik vjerojatno informirao o riziku od mo\u017edanog udara povezanog s fibrilacijom atrija. Rizik se izra\u010dunava pomo\u0107u rezultata CHA2DS2- VASc. Sljede\u0107i uvjeti pove\u0107avaju va\u0161 rizik; kongestivno zatajenje srca \u2013 1 bod, visoki krvni tlak \u2013 1 bod, dob \u2265 65 \u2013 1 bod, \u2265 75 \u2013 2 boda, dijabetes \u2013 1 bod, prethodni mo\u017edani udar ili prolazni ishemijski napadaj \u2013 2 boda, vaskularna bolest (periferna arterijska bolest, prethodni infarkt miokarda, aortni aterom) \u2013 1 bod te 1 bod za \u017eenski spol.<\/p>\n

Prema broju bodova, odnosno rezultatu CHA2DS2- VASc \u2013 , rizik od mo\u017edanog udara raste s 1,3 % godi\u0161nje (ako je rezultat CHA2DS2- VASc=1), na 15,2 % godi\u0161nje (ako je rezultat CHA2DS2- VASc= 9).<\/p>\n

Procjena va\u0161eg rizika od mo\u017edanog udara ako imate fibrilaciju atrija – internetski kalkulator<\/strong><\/a><\/p>\n

Kod nekih osoba epizode fibrilacije atrija spontano prestaju, a neke od tih osoba nemaju simptoma. Ovisno o va\u0161em riziku od mo\u017edanog udara, mo\u017eda \u0107ete trebati do\u017eivotno uzimati antikoagulans, \u010dak i nakon \u0161to se va\u0161 ritam vrati u normalu.<\/p>\n

Lijekovi za razrje\u0111ivanje krvi (antikoagulansi)<\/h3>\n

Lijekovi za razrje\u0111ivanje krvi su lijekovi koji produljuju vrijeme zgru\u0161avanja krvi, spre\u010davaju\u0107i time stvaranje tromba (ugru\u0161aka). Lijekovi za razrje\u0111ivanje krvi mogu biti antagonisti vitamina K ili oralni antikoagulansi koji nisu antagonisti vitamina K, koji se jo\u0161 nazivaju i novi oralni antikoagulansi (NOAC) ili izravni oralni antikoagulansi (DOAC).<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Antagonisti vitamina K<\/strong>
\n(varfarin, acenokumarol, fenprokumon)
\nAntagonisti vitamina K najstariji su antikoagulansi. Smanjuju sposobnost krvi da stvara ugru\u0161ke. Ako vam lije\u010dnik prepi\u0161e jedan od ovih lijekova, morate se pa\u017eljivo pridr\u017eavati njegovih uputa.<\/p>\n

Morat \u0107ete redovito raditi krvne pretrage kako biste pratili u\u010dinke lijeka na razrje\u0111ivanje krvi. To se mjeri pomo\u0107u me\u0111unarodnog normaliziranog omjera, \u201eINR\u201c. INR u osoba koje ne uzimaju antikoagulanse obi\u010dno iznosi oko 1. Kako bi se smanjio rizik od mo\u017edanog udara u bolesnika s fibrilacijom atrija, INR bi trebao biti izme\u0111u 2 i 3. Ovisno o ovom parametru, doziranje lijekova se individualno prilago\u0111ava svakom bolesniku. Iznimno je va\u017eno redoviti obavljati ovu krvnu pretragu kako biste bili sigurni da je doza koju koristite to\u010dna i da niste u opasnosti. Kori\u0161tena doza mo\u017ee se razlikovati od osobe do osobe, kao s vremenom.<\/p>\n

Tako\u0111er je va\u017eno znati da hrana koja sadr\u017ei velike koli\u010dine vitamina K mo\u017ee poni\u0161titi djelovanje antagonista vitamina K. Ako je va\u0161a prehrana bogata vitaminom K, vjerojatno \u0107ete morati uzimati vi\u0161e lijeka za razrje\u0111ivanje krvi.<\/p>\n

Novi oralni antikoagulansi (NOAC)<\/strong>
\nOvi lijekovi uklju\u010duju dabigatran, rivaroksaban, apiksaban i edoksaban. Djeluju kra\u0107e od antagonista vitamina K i obi\u010dno ne zahtijevaju redovite krvne pretrage ili nadzor lije\u010dnika.<\/p>\n

Ako Vam je propisan NOAC, va\u0161 lije\u010dnik mora nadzirati funkciju va\u0161ih bubrega. Ako se funkcija bubrega pogor\u0161a, mo\u017eda \u0107e biti potrebno smanjiti dozu lijeka.<\/p>\n

Ovi se lijekovi mogu koristiti bez pra\u0107enja INR-a i na njih ne utje\u010du hrana, drugi lijekovi i alkohol. Dabigatran i apiksaban se uzimaju dva puta dnevno, a rivaroksaban i edoksaban mogu se uzimati jednom dnevno. Izuzetno je va\u017eno da se NOAC uzima svaki dan kako je propisao va\u0161 lije\u010dnik.<\/p>\n

Nuspojave<\/h3>\n

Rizik od krvarenja (uz antikoagulans)<\/strong><\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107a nuspojava koja se javlja kod svih lijekova za razrje\u0111ivanje krvi je krvarenje. U ve\u0107ini slu\u010dajeva krvarenje nije ozbiljno, te se javlja u obliku modrica ili slabijeg krvarenja iz nosa. Otprilike 1-2 % ljudi koji uzimaju lijekove za razrje\u0111ivanje krvi razvit \u0107e ozbiljnije krvarenje koje mo\u017ee zahtijevati transfuziju krvi i prekid lije\u010denja lijekom za razrje\u0111ivanje krvi. Najozbiljnija nuspojava uzrokovana lijekovima za razrje\u0111ivanje krvi je krvarenje u mozgu, poznato kao \u201eintrakranijalno krvarenje\u201c. Ako ste zabrinuti zbog rizika od krvarenja povezanog s lijekovima za razrje\u0111ivanje krvi, razgovarajte o tome sa svojim lije\u010dnikom. Va\u0161 \u0107e lije\u010dnik procijeniti va\u0161 individualni rizik od mo\u017edanog udara i odvagnuti rizik od krvarenja koje se mo\u017ee javiti ako uzimate lijek za razrje\u0111ivanje krvi.<\/p>\n

Va\u0161 lije\u010dnik mo\u017ee izra\u010dunati va\u0161 rizik od krvarenja prije nego \u0161to vam ponudi neki od lijekova za razrje\u0111ivanje krvi koriste\u0107i ocjenu rizika. Jedna od \u010desto kori\u0161tenih ocjena rizika od krvarenja je ocjena HAS-BLED.<\/p>\n

Procjena rizika od krvarenja, ako uzimate lijekove za razrje\u0111ivanje krvi \u2013 internetski kalkulator<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Okluderi aurikule lijevog atrija (LAA)<\/strong>
\nVa\u0161 lije\u010dnik tako\u0111er mo\u017ee predlo\u017eiti postupak zatvaranja dijela lijevog atrija (vre\u0107ica na gornjoj lijevoj komori srca) gdje se \u010desto stvaraju ugru\u0161ci.<\/p>\n

Sam postupak izvodi se potko\u017eno, uz lokalnu anesteziju. Kateter se uvodi kroz venu u preponama i dovodi u u gornju lijevu komoru (lijevu pretklijetku – atrij). Ure\u0111aj nalik na \u010dep (okluder aurikule lijevog atrija) uvodi se u sklopljenom obliku u aurikulu i \u0161iri kako bi potpuno zatvorio \u0161upljinu unutar aurikule lijevog atrija. Glavna svrha zatvaranja aurikule lijevog atrija je sprije\u010diti kretanje ugru\u0161ka iz aurikule lijevog atrija u lijevu pretklijetku i klijetku. Ovaj se postupak uglavnom preporu\u010duje bolesnicima koji imaju pove\u0107an rizik od krvnih ugru\u0161aka i kontraindikaciju za antikoagulanse zbog vrlo visokog rizika od krvarenja (\u010desto zbog prethodnih po \u017eivot opasnih krvarenja).<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to imam rizik od mo\u017edanog udara? Kod fibrilacije atrija smanjena je kontrakcija atrija, \u0161to uzrokuje usporavanje ili \u010dak zastoj protoka krvi, \u0161to mo\u017ee dovesti do stvaranja ugru\u0161aka. Taj ugru\u0161ak zatim mo\u017ee u\u0107i u krvo\u017eilni sustav i dovesti do mo\u017edanog udara ili sistemske embolije. Rizik od stvaranja ugru\u0161aka ve\u0107i je ako su prisutni odre\u0111eni popratne bolesti […]<\/p>\n","protected":false},"author":23,"featured_media":0,"parent":8759,"menu_order":20,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[287],"tags":[],"class_list":["post-8799","page","type-page","status-publish","hentry","category-sto-moj-lijecnik-moze-uciniti-hr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8799","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/23"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8799"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8799\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8800,"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8799\/revisions\/8800"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8759"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8799"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8799"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8799"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}