Fibrilacija atrija je sr\u010dana bolest koja uzrokuje nepravilan i \u010desto abnormalno brze otkucaje srca. Normalni otkucaji srca u mirovanju trebali bi biti pravilni, a njihov broj izme\u0111u 60 i 100 otkucaja u minuti. Me\u0111utim bolesnici fibrilacijom atrija u mirovanju \u010desto imaju 100 do 120 otkucaja u minuti, a u nekim slu\u010dajevima jo\u0161 i vi\u0161e.<\/p>\n
Fibrilacija atrija naj\u010de\u0161\u0107i je poreme\u0107aj sr\u010danog ritma koji poga\u0111a 1 % populacije. Iako je rijetka u mla\u0111ih osoba, bolest poga\u0111a oko 5 % osoba starijih od 65 te 10 % osoba starijih od 80 godina.<\/p>\n
<\/p>\n
Pri normalnom radu, mi\u0161i\u0107ne stjenke srca ste\u017eu se kako bi istisnule krv iz srca i dalje u tijelo. Zatim se mi\u0161i\u0107i opu\u0161taju i srce se ponovno mo\u017ee napuniti krvlju. Taj se proces ponavlja sa svakim otkucajem srca.<\/p>\n
<\/p>\n
Fibrilacija atrija nastaje kao posljedica iznenadne pojave nepravilnih sr\u010danih impulsa u pretklijetkama srca (atrijima). To uzrokuje nepravilno stezanje atrija, ponekad i prebrzo da bi se sr\u010dani mi\u0161i\u0107 sasvim opustio izme\u0111u kontrakcija, smanjuju\u0107i time u\u010dinkovitost rada srca.<\/p>\n
Uzroci fibrilacije atrija nisu u potpunosti razja\u0161njeni i iako sama po sebi obi\u010dno nije opasna po \u017eivot, kod nekih ljudi predstavlja ozbiljno zdravstveno stanje koje mo\u017ee zahtijevati hitno lije\u010denje. Jedan od razloga je taj \u0161to pove\u0107ava vjerojatnost razvoja krvnih ugru\u0161aka u pretklijetkama srca koji mogu dospjeti u druge organe. Ako ovi ugru\u0161ci za\u010depe arterije u drugim organima poput mozga, zaustavljaju isporuku krvi i kisika i mogu uzrokovati velika o\u0161te\u0107enja kao \u0161to je mo\u017edani udar.<\/p>\n
<\/p>\n
Fibrilaciju atrija mo\u017eemo opisati na razli\u010dite na\u010dine, ovisno o u\u010destalosti i duljini epizoda. Paroksizmalna fibrilacija atrija opisuje epizode koje obi\u010dno traju kra\u0107e od 7 dana, a kod mnogih nekoliko minuta ili sati, i koje prestaju same. Kod perzistentne fibrilacije atrija Epizode traju dulje od 7 dana uz dugotrajnu (long-standing)<\/i>\u00a0perzistentnu fibrilaciju atrija koja uklju\u010duje kontinuiranu fibrilaciju atrija koja traje godinu dana ili dulje. Permanentna fibrilacija atrija zna\u010di da fibrilacija traje stalno i da se odustalo od poku\u0161aja uspostavljanja normalnog sr\u010danog ritma.<\/p>\n
<\/p>\n
Simptomi fibrilacije atrija uklju\u010duju lupanje srca, o\u0161amu\u0107enost, omaglicu, nedostatak zraka i umor. Lupanje srca zna\u010di biti svjestan otkucaja srca; kod fibrilacije atrija to je osje\u0107aj titranja ili nepravilnih, kaoti\u010dih otkucaja. Ostali simptomi uklju\u010duju stezanje u prsi\u0161tu, osje\u0107aj kongestije ili jednostavno op\u0107u letargiju.<\/p>\n
<\/p>\n
Mnogi ljudi s fibrilacijom atrija nisu ni svjesni da je imaju jer nemaju nikakve simptome. Me\u0111utim, nepostojanje simptoma ne zna\u010di da je rizik od nastanka krvnih ugru\u0161aka i mo\u017edanog udara manji. Bolesnici s fibrilacijom atrija imaju 4 do 5 puta ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e do\u017eivjeti mo\u017edani udar ostalih, a mo\u017edani udar obi\u010dno se javlja kod onih osoba koje ne znaju da imaju fibrilaciju atrija i ne uzimaju lijekove za smanjenje rizika.<\/p>\n
Tako\u0111er, ako je su otkucaji srca kontinuirano ubrzani tijekom nekoliko tjedana, to mo\u017ee oslabiti sr\u010dani mi\u0161i\u0107 i uzrokovati zatajenje srca, stanje u kojem va\u0161e srce ne mo\u017ee potiskivati dovoljno krvi da zadovolji potrebe va\u0161eg tijela.<\/p>\n
Ovaj dio internetske stranice pru\u017ea detaljne informacije o anatomiji srca, kako na njega negativno utje\u010de fibrilacija atrija, kao i informacije o razli\u010ditim tipovima fibrilacije atrija i kako svaki tip utje\u010de na bolesnike.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Fibrilacija atrija je sr\u010dana bolest koja uzrokuje nepravilan i \u010desto abnormalno brze otkucaje srca. Normalni otkucaji srca u mirovanju trebali bi biti pravilni, a njihov broj izme\u0111u 60 i 100 otkucaja u minuti. Me\u0111utim bolesnici fibrilacijom atrija u mirovanju \u010desto imaju 100 do 120 otkucaja u minuti, a u nekim slu\u010dajevima jo\u0161 i vi\u0161e. Fibrilacija […]<\/p>\n","protected":false},"author":24,"featured_media":8477,"parent":0,"menu_order":2,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"templates\/parent.php","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[285],"tags":[],"class_list":["post-8755","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","category-sto-je-fibrilacija-atrija-hr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/24"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8755"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8755\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8756,"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8755\/revisions\/8756"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8477"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.afibmatters.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}